Ljetnja vrelina je u punom jeku! Sa temperaturama koje dostižu i preko 40 stepeni Celzijusovih tokom ovog godišnjeg doba, sobnim biljkama je potrebna posebna njega.
Iako se neke biljke, koje vole sunce (kao što su sukulenti i kaktusi), dobro prilagođavaju visokim temperaturama, biljke koje se drže u zatvorenom prostoru nijesu aklimatizovane na ekstremne ljetnje temperature. Ovo može da uključuje i sukulente i kaktuse, osim u slučaju da su već premješteni napolje na verandu ili terasu tokom ljeta. Lisnate tropske biljke su posebno podložne oštećenjima od toplote i ako su previše oštećene, možda se neće oporaviti.
Ali ne brinite! Mnogo je toga što možete učiniti unaprijed kako biste omogućili vašim biljkama da prežive vrućinu. U nastavku su osam najvažnijih savjeta za brigu o biljkama tokom vrelih ljetnjih dana.
Biljke, koje vole visoku vlažnost (mnoge epifite i tropske biljke kao što su fitonija, kalateja i većina paprati), treba često osvježavati prskanjem vodom tokom perioda vrućine. Takođe, možete napuniti plitku posudu šljunkom, napuniti vodom i staviti saksiju u tu posudu kako biste stvorili malo vlažne mikroklime za vašu biljku, a koja će stvoriti vlažnost i pomoći biljkama da prežive ljeto.
Pravilno zalivanje je ključno za njegu biljaka u zatvorenom prostoru. Iako je prekomjerno zalivanje najefikasniji način da ubijete svoju sobnu biljku, toplota i sunce uzrokuju da voda isparava iz zemlje mnogo brže. Tokom toplotnog talasa, obavezno zalijte svoje biljke temeljno – ako zalivate prebrzo ili nedovoljno, često se samo vrh zemlje pokvasi, a ostatak pobegne niz ivice saksije i na dno. Uvjerite se da se voda zaista apsorbuje tako što ćete polako zalivati i na taj način dozvoliti biljci da upije višak vode iz posude nakon zalivanja.
Dok ste u režimu ljetnje njege biljaka, provjeravajte nivo vlage u zemljištu češće nego što je normalno, bilo pomoću mjerača vlage, ili pomoću pouzdanog „testiranja prstima” – zalivati onda kada se zemlja osuši na 2,5 do 5 cm od vrha ka dnu za većinu tropskih biljaka. Još jedan ključni pokazatelj sušnog, zbijenog tla je kada se zemlja odvoji od saksije. Ako postoji razmak između zemlje i bočne strane saksije, vrijeme je za zalivanje!
Ako imate klima uređaj, imajte na umu da suv vazduh može isušiti zemlju jednako brzo kao i sunce. Pazite na žedne biljke i dobro zalijte.
Biljke takođe mogu da izgore na suncu. Biljke koje žive na prozorima okrenutim prema jugu i zapadu dobiće posebno svjetlu dozu vitamina D tokom toplotnog talasa. Ali pošto ne možete njihovo lišće da namažete kremom za sunčanje, najbolje je da ih premjestite u dio kuće do kojeg slabije dopire sunčeva svjetlost, kako biste ih poštedjeli direktnog udara sunca. Kao što je pomenuto ranije, ovo važi i za sukulente i kaktuse koji se takođe nijesu navikli na direktno sunce.
Ako ste se ikada onesvijestili na vrućini, zamislite kako se vaše biljke osjećaju! Potrudite se da vaše biljke budu podalje od najtoplijih tačaka u vašem domu dok ste u ljetnjem režimu njege biljaka. To može značiti da ih pomjerite od prozora ili čak u druge prostorije tokom vrelih perioda.
Takođe, to možda i ne izgleda kao najbolje rješenje, ali jedan od načina da očuvate svoju kuću hladnom tokom vrelih dana (pod pretpostavkom da nemate klima uređaj) jeste zapravo da zatvorite prozore tokom dana kada je toplota u punom jeku i ponovo ih otvorite noću kada se ohladi. Ako uspjete da održite kuću za samo nekoliko stepeni hladnijom, osjećaćete se mnogo bolje, a takođe i vaše biljke!
Iako je đubrivo, inače, prijatelj biljkama, posebno tokom ljeta, biljku pod stresom nikada ne bi trebalo da đubrite dok se ne oporavi. Kada je vaša biljka u ljetnjem režimu preživljavanja, ne traži dodatne hranljive materije i nije spremna da ih iskoristi. Ako ih unesete u zemlju, rizikujete da dodatno istresirate svoju biljku. Sačekajte da malo zahladi kako biste dohranili svoju biljku.
Preko 35 stepeni Celzijusovih i nije baš najidealnije vrijeme za presađivanje fikusa sa korijenom (ili bilo koju drugu biljku u tom slučaju). Zašto? Listovi se uvijek oštećuju prilikom svakog sađenja (a u stvari, pravilno ponovno sađenje često uključuje odsijecanje velike količine korijena). Ponovno sađenje će dovesti do toga da vaša biljka osjeti stres (iako je važno održavati sadnju), koji može prouzrokovati da biljka propadne tokom vrućine.
Zašto bi trebalo da pričekate sa orezivanjem oštećenih listova i stabljika dok ne prođe toplotni talas? Pogađajte: stres. Iako malo orezivanja s vremena na vrijeme često podstiče rast vašoj biljci, pretpostavka da je list uvenuo ili promijenjen nije rješenje za orezivanje tokom toplotnog talasa. Kada se uslovi vrate u normalu, i list bi se mogao vratiti. Osim toga, možda i taj klonuli list i dalje održava opšte zdravlje biljke. Ono što morate znati, i orezivanje izaziva stres vašoj biljci. Najbolje je sačekati dok se temperature ne vrate u normalu prije nego što odsiječete listove i stabljike koji nijesu uspjeli.
Na kraju, ali svakako ne i najmanje važno, rano prepoznavanje potencijalnih problema ključno je u zaustavljanju istih prije nego što načine štetu vašim sobnim biljkama. Uobičajeni znaci stresa, koje treba da imate na umu tokom ljetnje njege biljaka, obično imaju veze sa previše toplote i premalo vode.
– Tropske biljke, posebno one sa nježnim listovima, obično venu od prevelike toplote.
– Lišće koje je nekada bilo svjetlo zeleno može izgledati blijedo kada je pod stresom.
– Opekotine od sunca se manifestuju na različite načine, ali često izgledaju kao gruba smeđa ili žuta mrlja na listovima/stabljikama.
– Cvijeće (i lišće) često opada ili žuti kada je biljka pod stresom.